Prenosimo iz Medija: Predstavljen Agrobudžet za 2024. godinu
Agrobudžet za 2024. godinu usvojen je na sjednici Vlade i iznosi 75.064.097,04€. Iz nacionalnog budžeta opredijeljeno je 51,35 miliona eura iz donacija 15,55 miliona a iz kreditnih sredstava u iznosu od 8,15 miliona eura.
Agrobudžetom izdvajaju se sredstva za sistem direktnih plaćanja u oblasti stočarstva i biljne proizvodnje, intervencija na tržištu i za podršku mjerama ruralnog razvoja. Takođe, sredstva su obezbijeđena i za podršku opštim servisima u poljoprivredi, socijalne transfere seoskom stanovništvu, tehničku i administrativnu podršku implementaciji programa, institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore, ribarstvo, program fitosanitarnih mjera, program bezbjednosti hrane i program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja.
Direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji
- Premije za krave i priplodne junice (za svako grlo) sa 85 € povećane su na 100 eura po grlu ( 17,6 % više).
- Premije za krave u Sistemu krava – tele, (za svako grlo) sa 130€, povećane su na 150 € po grlu ( 15,4% više).
- Premije za ovce i koze (za 10 i više grla) sa 10 €po grlu , povećane su na 13 €po grlu ( 30% više).
- Premija za organizovani tov junadi i bikova ostaje ista 150 €/grlu.
Podrška razvoju tržišne proizvodnje mlijeka
Osnovna premija ostaje na prošlogodišnjem nivou i iznosi 0,08 €/lit.
- Premija na kvalitet mlijeka sa 0,08 €/lit povećana je na 0,11 €/lit (37% više).
- Premija za količinu preko 5000 lit. mlijeka mjesečno ostaje na prošlogodišnjem nivou i iznosi 0,01€/lit.
Od jula mjeseca 2024. godine premiju za kvalitet mlijeka proizvođači će morati da ispuni oštriji kriterijum, što znači da imaju manje od 200.000 mikroorganizama u mililitru mlijeka, i manje od 400.000 somatskih ćelija u mililitru mlijeka. Ovi kriterijumi će se primjenjivati od jula kako bi proizvođači imali vremena da unaprijede higijensku praksu proizvodnje mlijeka.
Podrška preradi sirovog mijeka na gazdinstvu
- Premija po litru prerađenog mlijeka sa 0,10€/lit. povećana je na 0,12€/lit ( 20% više).
Premiju mogu ostvariti proizvođači koji posjeduju rješenje od Uprave za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kojima objekti isunjavaju minimalne nacionalne standarde, te da im je proizvod mikrobiološki ispravan, što potvrđuju urađene analize relevantnih laboratorija.
Program unapređivanja stočarstva
Premija za licencirane bikove i pastuve ostaje na prošlogodišnjem nivou i iznosi 120€/grlu.
- Premija za steone junice u čistoj rasi sa 250€/ grlu , povećane su na 400 € po grlu ( 60% više).
- Premija za krmače sa 120€/ grlu , povećane su na 150 €po grlu ( 25% više).
- Premije za pileće meso ostale na prošlogodišnjem nivou od 0,10€/kg. Novina je da smo ove godine uvrstili u podršku i ćureće meso.
- Premije na jaja ( koke nosilje) iznosi 4 € na 1000 kom.jaja.
Direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji
Osnovna plaćanja u biljnoj proizvodnji su povećana sa 270 na 300 eura po hektaru.
Dodatna plaćanja obezbjeđena su za zasnivanje proizvodnje na prethodno nekorišćenom poljoprivrednom zemljištu i iznose 400 eura po hektaru. Tako će subvencije za svaki novozasnovani hektar iznositi 700 eura po hektaru (300 eura/ha osnovna premija plus 400 eura/ha za površinine koje se po prvi put evidentiraju u SIZEP sistemu kao površine stavljene u funkciju biljne proizvodnje). Ova plaćanja se od ove godine odobravaju se i za prevođenje livada u obradive površine. Cilj da se na taj način u funkciju proizvodnje stavi što veći broj hektara poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori te da se time poveća samodovoljnost u proizvodnji hrane, te poboljša stabilnost dohotka poljoprivrednog proizvođača.
Od ove godine u sistem osnovnih plaćanja uvedene su i površine pod livadama i pašnjacima. Iznos podrške je 15€ po hektaru za livade i 20€ po hektaru za pašnjake. Dodatna plaćanja za ove površine obezbjeđena su kroz agroekološku mjeru (dodatnih 15€ po hektaru za livade i dodatnih 20€ po hektaru za pašnjake za površine na kojima se sprovode agroekološke prakse).
Plaćanja za mlade farmere su povećana sa 70 eura na 200 eura po hektaru
Proizvodno vezana plaćanja za posebne proizvode u sektoru biljne proizvodnje: voće i povrće, žitarice, krompir, maslinovo ulje povećana su sa 100 na 200 eura po hektaru. Cilj je da se dodatno stimulišu oni proizvođači koji ostvaruju dobre proizvodne rezultate i svoje proizvode plasiraju na tržiste.
Poljoprovredni proizvođači će na ovaj način, korišćenjem većeg broja šema direktnih plaćanja, biti u mogućnosti da ostvare značajno veći iznos premije nego prethodnih godina. Većim brojem šema plaćanja u biljnoj proizvodnji, te uvođenjem privatnih livada i pašnjaka u sistem direktnih plaćanja, nastoji se povećati obuhvat površina u LPIS sistemu.
U dijelu mjera namjenjenih zajedničkoj organizaciji tržišta, sprovode se mjere posebno podrške za vino, pčelarstvo i školske šeme.
Za potrebe unapređenja sektora pčelarstva povećan je budžet za 20% (opredjeljeno 400.000 eura).
Nastaviće se sa programom dodjele voćne i mlječne užine djeci nižih razrada osnovnih škola kroz program Školskih šema. Ovaj program, koji se sprovodi se po uzoru na školske šeme u EU, ima za cilj stvaranje zdravih prehrambenih navika kod djece, ali i bolju distribuciju domaćeg poljoprivrednog proizvoda. Od ove godine program se proširuje i na sprovođenje pratećih obrazovnih mjera u cilju edukacije djece o značaju poljoprivrede.
U agrobudžetu postoje posebne mjere podrške za vino, namijenjene registrovanim proizvođačima grožđa i vina i udruženjima vinara. Mjere se obezbjeđuju za restrukturiranje i konverziju vinograda, promociju vina i zelenu berbu. Cilj je proširenje areala uzgoja vinove loze, reanimacija napuštenih vinograda, prilagođavanje vinskog sortimenta razvojnim trendovima, pospješivanje međusobne saradnje vinara i širenje vinske kulture u Crnoj Gori.
Poseban fokus u Agrobudžetu je stavljen na Organskoj poljoprivrednoj proizvodnji gdje su izdvojena sredstva za tekuću godinu u iznosu od 650.000 €, u prethodnoj godini podrška organskoj proizvodnji je iznosila 480.00€ i ovo predstavlja značajno povećanje.
Što se tiče mjera ruralnog razvoja nastavlja se podrška investicijama u sektoru voćarstva, vinogradarstva, maslinarstva, povrtarstva i stočarstva. Sve mjere ruralnog razvoja su modifikovane sa značajnim povećanjem.
Podrška je usmjerena na investicione mjere za nabavku sjemenskog i sadnog materijala za zasnivanje novih zasada, sistema za navodnjavanje, opreme i mehanizacije, izgradnju plastenika, kao i za nabavku stočnog fonda, inovacija u poljoprivredi, te razvoju putne infrastrukture i dr. Podrška se opredjeljuje u iznosu od 50, 60, 70, pa čak i do 80% podrške za mjere koje se odnose na inovacije u poljoprivredi. Takođe, predviđena je i mjera podrške za mlade poljoprivredne proizvođače koji pokreću ili razvijaju svoje poslovanje, gdje je podrška od 70% do 100% odnosno do 10.000€.
Ono što je novina u odnosu na prethodnu godinu kada je riječ o nabavci stočnog fonda jeste da je pored nabavke steonih junica uvedena i podrška ženskom podmlatku svinja, a sve sa ciljem poboljšanja genetskog potencijala ove populacije i ublažavanja poremećaja nastalih usljed pojave afričke kuge svinja. U cilju dostizanja standarda dobrobiti životinja ove godine je uvedena nova mjera namijenjena adaptaciji objekata u govedarstvu (štalski objekti). Podrška do 4.000€ po korisniku.
Agrobudžetom za 2024. godinu je u cilju podspješivanja rodne ravnopravnosti sa dodatnom podrškom od 10%, podržana su gazdinstva gdje su nosioci žene. Pored toga uvedena je i dodatna podrška od 10% za poljoprivredne proizvođače koji se bave organskom proizvodnjom. Cilj je da se kroz različite vrste podrške osnaže žene i organska proizvodnja u ruralnim područjima.
Poseban fokus je stavljen na razvoj putne i ruralne infrastrukture gdje je opredijeljen iznos podrške preko 3 mil. EUR.
U Agrobudžetu za 2024 za sektor ribarstva je ukupno opredijeno 2.950.000 eura od čega je 761.000 za program Morskog ribarstva, a 439,000 za program slatkovodnog ribarstva.
Za relizaciju aktivnosti iz MIDAS 2 projekta je opredijeljeno 1.750.000,00 eura.
Podržavaju se mjere za modernizaciju ribolovne flote u iznosu od 350.000 eura sa tri javna poziva koja će biti raspisana odmah po usvajanju Agrobudžeta.Ove godine je podrška za modernizaciju flote koja koriste pridnene mreže koče uvećana sa 50 % na 70% a podržavaju se nabavka djelova za rekonstrukciju plovila, kopče, pomoćni motori i druga potrebna oprema za plovila. 70% iznosiće i podrška za velike plivarice koje love plavu ribu, srdelu i inćuna. Ovim plovilima je omogućena i subvencija za ribarski vez takodoje u iznosu 70%.
Za ribare koji se bave malim obalnim ribolovom podrška je 50% od ukupne investicije ali je povećana sa 6.500 na max 8.000 eura od ukupne vrijednosti investicije.
Kroz mjeru unapredjenje konkurentnosti i efikasnosti u sektoru marikulture uvećana je podrška za uzgajivače na moru sa 8.000 na 10.000 a što iznosi 50 % od ukupne investicije, a podržaće se i udruženja ribara za infrastrukturne investicije .
Uvedeno je i uvećanje na programu slatkovodnog ribarstva pa će se uvećati podrška upravljačima ribljeg fonda, a takođe su se opredijelila i značajna sredstva za naučna istraživanja u cilju što bolje zaštite ribljeg fonda. Ukupno je za program slatkovodnog ribarstva opredijeljeno 439.000 eura.
Ribare sa Skadarskog jezera podržat će se sa ukupno 70.000 eura opredijeljenih sredstava. Opredeljena su i značajno veća sredstva za slatkovodne uzgajivače pri čemu je ukupna podrška povećana sa 8.000 na 10.000. Za Direktnu podrška slatkovodnim uzgajivačima koja se odnosi na kapacitet proizvodnje na uzgajalištu opredijeljeno je gotovo 90.000 eura.
Od novih mjera, a u cilju povećanja kvaliteta sirovog mlijeka uveden je obavezan MASTITIS TEST za što će imati kao rezultat povećanje kvaliteta sirovog mlijeka, za ovu aktivnost izdvojeno je 200.000 €